Nacionalni parkovi Hrvatske
Planirate obilazak hrvatskih nacionalnih parkova ovoga ljeta? Odlična ideja! Hrvatska je zemlja koja obiluje raznolikošću prirodne baštine što podrazumijeva i njezinu zaštitu. Zaštita prirode očituje se u očuvanju izvornosti, krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti. U Hrvatskoj se nalazi ukupno 410 zaštićenih područja razvrstanih u 9 kategorija zaštite. Najviša među njima jest strogi rezervat, a slijede nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume te spomenici parkovne arhitekture.
U Hrvatskoj postoji 8 nacionalnih parkova. To su Brijuni, Kornati, Mljet, Plitvička jezera, Krka, Risnjak, Sjeverni Velebit i Paklenica. Možemo ih podijeliti u otočne, planinske, i nacionalne parkove s posebnom krškom hidrografijom odnosno jezerima i slapovima.
Otočni nacionalni parkovi Hrvatske
Brijuni, posebnom poviješću i prirodom oblikovani! Brijunski arhipelag nalazi se u Istri, a sastoji se od 14 otoka i otočića, među kojima je najveći i najpoznatiji Veliki Brijun. Ovdje su poseban trag ostavili Rimljani, a mnogo stoljeća nakon i austrijski industrijalac Paul Kupelwieser.
Tijekom obilaska Brijuna zadivit će vas pejzažni parkovi, mediteranski vrt i mnoge autohtone i alohtone životinje kao što su boškarin, magarac, koze, vjeverice, jeleni lopatari, ljame, zebre, fazani, leptiri. Osim flore i faune, tu se nalaze još i ostaci rimskih vila i termi, bazilike sv. Marije iz 6. stoljeća te nekoliko izložbenih postava: Kopije fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera u crkvi sv. Germana, Josip Broz Tito na Brionima, Iz sjećanja starog Austrijanca te prirodoslovni postav. U Kući za brodice nalazi se postav o životu na Brijunima, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini otočja, kao i o otočnom liječniku dr. Ottu Lenzu koji je na otoku živio i radio više od 30 godina.
Istražite Nacionalni park Brijuni panoramskom vožnjom turističkim vlakićem, biciklom, električnim automobilom ili šetnjom pješačko-poučnim stazama. Ronjenje, igranje golfa ili tenisa, plivanje u prekrasnom i čistom moru, kajak ture, samo su neke od dodatnih aktivnosti.
Na otoku postoji nekoliko restorana i hotela, stoga boravak možete produžiti, jer neiscrpna je priča i ljepota brijunskog otočja.
Nacionalni park Kornati pripada Šibensko-kninskoj županiji. Nalazi se na mjestu gdje se susreću zadarski i šibenski otoci, a broji 89 otoka, otočića i hridi. Najveći među njima je Kornat, površine 32,44 km².
Specifičnost Nacionalnog parka Kornati jest izrazita razvedenost obalne crte. Osim razvedenosti, zadivit će vas i strmci iznad mora, kristalno čisto more, suhozidi i špilje. Iako na otocima prevladava kamen, biljni i životinjski svijet je raznolik. Tako na Kornatima rastu, između ostalih, dubrovačka zečina, uskolisni trputac, mirta i crnika, orhideje, jadranska i ilirska perunika, a obitavaju ptice, leptiri, gušteri, kuna bjelica i druge životinje. U podmorju svoje stanište imaju brojni koralji i ribe.
Nacionalni park Kornati svoje je mjesto pronašao i u filmu Murina, koji je u 2021. godini osvojio Zlatnu kameru (Camera d’Or) u Cannesu.
Posjet Kornatima obično podrazumijeva izlet izletničkim brodom, koji se najčešće sastoji od vožnje do najvećeg otoka u arhipelagu, prolaska kroz Kornatski arhipelag, ručka te slobodnog vremena za plivanje u moru.
Unutar parka postoje i smještajni objekti, kao i restorani i konobe, a vrijeme ovdje možete iskoristiti i za dodatne aktivnosti: najam čamca, ronjenje i snorkeling, pješačenje i promatranje flore i faune.
Mljet, najzeleniji mediteranski otok, nalazi se u južnoj Dalmaciji i pripada dubrovačkoj skupini otoka. Zapadni dio otoka zaštićen je kao nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Ljepota Mljeta očituje se u moru, jezerima, krškim jamama i špiljama, razvedenosti obale, klifovima, flori, fauni i kulturnoj baštini. Ovdje uspijevaju tipične mediteranske biljke: makija, crnika, planika, zelenika, veliki vrijes, mirta, rogač, divlje masline, lovor i mnoge druge.
Posebnost Nacionalnog parka Mljet jesu Veliko i Malo jezero koji su ujedno i najposjećeniji dio parka, a smatraju se svjetskim geološkim i oceanografskim fenomenom. Na Velikom jezeru nalazi se i otočić sv. Marije s crkvom i benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća, a do kojega se može doći brodom. Volite li kulturnu baštinu, očarat će vas i ostaci rimske palače iz 5. stoljeća.
Mljet je idealna destinacija za šetnje, bicikliranje, planinarenje, plivanje te vožnju kanuom ili kajakom. Na otok se može doći redovnim trajektnim ili katamaranskim linijama iz Dubrovnika, Splita, s Pelješca, Hvara, Brača i Korčule.
Ugostiteljski i smještajni objekti u pravilu su otvoreni tijekom sezone.
Hrvatski nacionalni parkovi s jezerima i slapovima
Jedinstvena Plitvička jezera nalaze se u Lici, 140 km od glavnog grada Zagreba, 135 km od Zadra te 175 km od Rijeke. Lika je povijesno-geografska hrvatska regija u kojoj prevladava kontinentalna do planinska klima, a krase je brojne planine, rijeke i jezera. Najpoznatija su upravo Plitvička jezera koja se zbog svoje jedinstvenosti nalaze i na Popisu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je, najveći i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Šesnaest većih, i još bezbroj manjih jezera, slapovi, brojnost i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, očaravajući su! Sedra odnosno porozna stijena, najveća je vrijednost – ona stvara i oblikuje barijere, slapove i jezera. Uočite razliku između Donjih i Gornjih jezera, između vapnenca i dolomita, promotrite biljke, ptice, ribe! Osluškujte snagu i ljepotu vode! Osim klasičnog obilaska, unutar Parka moguće je i planinariti, veslati, biciklirati, skijati i sanjkati se. Želite li na Plitvicama provesti više od jednog dana, na raspolaganju vam je čitav niz smještajnih objekata – od hotela unutar samog parka, do pansiona, apartmana, kuća za odmor, klasičnih kampova te resorta s kućicama u krošnji i indijanskim šatorima u neposrednoj okolici.
Zbog izrazite osjetljivosti prirode koja tvori slapove i svu ljepotu parka, plivanje u jezerima nije dozvoljeno.
Nacionalni park Krka nalazi se u središnjoj Dalmaciji, u blizini grada Šibenika. Posebnosti ovog nacionalnog parka očituju se u brojnim slapovima, sedrenim barijerama, jezerima, krškom reljefu, špiljama, izvorištu rijeke Krke, bogatoj flori, fauni, kao i kulturnoj baštini. Među 7 veličanstvenih slapova, najpoznatiji su neobični Skradinski buk, bučni Bilušića buk te najviši, Manojlovački slap.
Tijekom obilaska primijetit ćete kako ovdje prevladavaju šaš, trska, crni jasen, medunac, bijeli i crni grab. Nacionalni park Krka prirodno je stanište i hrvatskog nacionalnog cvijeta – perunike (Iris Croatica). Ilirski klen, potočna pastrva, žabe, daždevnjaci, vidre, brojne ptice, među kojima i orao i sokol, samo su neke od brojnih životinja koje čine faunu ovog nacionalnog parka. Među kulturnom baštinom posebno se ističu vodenice u kojima se nekad mljelo žito, franjevački samostan i crkvica na otočiću Visovcu te rimski vojni logor Burnum.
Bicikliranje, šetnja poučnim stazama, obilasci špilja, vožnja brodićem do Visovca – aktivnosti su brojne, odaberite svoju najdražu!
Zbog izrazite osjetljivosti prirode koja tvori slapove i svu ljepotu parka, plivanje u jezerima nije dozvoljeno.
Planinski nacionalni parkovi Hrvatske
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru (Primorsko-goranska županija), a koja je ime dobila po risu, životinji koja tu obitava. Osim risa, tu obitavaju i medvjed i vuk, ptice, gmazovi, kukci, leptiri i druge životinje. Specifičnost i ljepota ovog nacionalnog parka kriju se u bogatstvu šuma, izvoru rijeke Kupe te značajnim klimatskim razlikama na vrlo maloj udaljenosti. Naime, Risnjak se nalazi na 15 km zračne udaljenosti od mora. Ovdje se ističu šume bukve i jele, smreke, crnog graba i drugih te travnjaci, livade i kamenjari. Dolina rijeke Kupe naziva se i Dolinom leptira, a u mnoštvu njih, ističe se srebrnopisana sedefica (Nymphalidae Argynis Paphia).
Najpoznatiji vrhovi su Veliki Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m). Ukoliko ste odlučili provesti dan u prirodi, prijedlog je uspon na vrhove Veliki Risnjak i Snježnik, posjet izvoru rijeke Kupe ili hodanje poučnom stazom Leska. Do vrha Risnjaka, a ujedno i planinarskog doma, vodi 5 različitih planinarskih staza. U planinarskom domu na vrhu te u pansionu u podnožju, postoji mogućnost smještaja.
Neizostavna je i tradicija u selima i zaseocima parka, kao što je primjerice izrada šindre, ili pak druge aktivnosti poput promatranja divokoza, brdskog bicikliranja, programa šumske pedagogije.
Nacionalni park Sjeverni Velebit dio je Velebita, najduže hrvatske planine. 145 km planinskog masiva proteže se od prijevoja Vratnik iznad Senja do kanjona rijeke Zrmanje, a dijeli se na Sjeverni, Srednji, Južni te Jugoistočni Velebit. Čitava planina Velebit zaštićena je kao park prirode, a Sjeverni Velebit kao nacionalni park. Čari Sjevernog Velebita jesu netaknuta priroda, 30 planinarskih staza, vidikovci s pogledom na more, otoke i Liku, prožimanje mediteranske, kontinentalne i alpske klime, aktivnosti poput trekinga, hikinga i bicikliranja. Bogatstvo i raznolikost Sjevernog Velebita, neiscrpni su, stoga ako ste se odlučili na jednodnevni izlet u ovaj nacionalni park, preporuka je obići pješačko-planinarsku Premužićevu stazu. Duljina Premužićeve staze unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit iznosi 16 km. Osim ove staze, unutar parka ističu se i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te Lukina jama dubine 1431 m.
Na najvišem vrhu Sjevernog Velebita, Velikom Zavižanu (1676 m), smještena je poznata meteorološka postaja. U Velebitskom botaničkom vrtu nalazi se oko 300 biljnih vrsta, među kojima velebitska degenija, hrvatska sibireja, krški runolist, velebitski klinčić i kitajbelov jaglac. Jeste li znali da se na kovanici od 50 lipa nalazi velebitska degenija?! U Kući Velebita u Krasnu kroz nekoliko je tematskih cjelina prikazana brojna i raznolika kulturna i prirodna baština planine. Planinska igraonica prostor je namijenjen edukaciji i interpretaciji, a istovremeno je i info-punkt samog parka.
Smještajni kapaciteti unutar samog nacionalnog parka su ograničeni. Postoji nekoliko planinarskih objekata i pastirskih stanova dok je klasični smještaj moguće pronaći u obližnjim naseljima Krasno, Sveti Juraj, Jablanac, Senj i Otočac.
Nacionalni park Paklenica smjestio se na obroncima Južnog Velebita, na području Zadarske i manjim dijelom Ličko-senjske županije. Kanjoni Male (12 km) i Velike Paklenice (14 km), urezani u Velebit, najimpresivniji su dio parka. Volite li penjanje, Paklenica je odličan izbor. Najvažniji je hrvatski penjački centar, a dodatna je prednost i blizina obale odnosno mora. Raduje li vas više rekreativno hodanje ili bicikliranje nego penjanje, planinarenje i osvajanje vrhova, odaberite jednu od poučnih staza.
Među 1000 zabilježenih biljnih vrsta, ističu se prozorski i hrvatski zvončić, tulipani i orhideje te 7 različitih šumskih zajednica u kojima obitavaju medvjedi, vukovi, jeleni, kune, vjeverice, suri orao, sivi sokol, jastreb, sove i mnoge druge životinje. Iznimno očuvane bukove šume Paklenice i Sjevernog Velebita uvrštene su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Osim u prirodi, jedinstvenost ovog parka očituje se i u kulturnoj baštini: etnografska cjelina zaseoka Marasovići na ulazu u kanjon Velike Paklenice, Paklenički mlin, posjetiteljski centar Podzemni grad Paklenice te mirila.
Višednevni boravak unutar parka moguć je u Planinarskom domu, planinarskim skloništima, u kampu uz plažu, ili privatnim smještajnim objektima u obližnjem Starigradu.
Neki od hrvatskih nacionalnih parkova otvoreni su za posjetitelje tijekom cijele godine, a neki samo u određenim periodima, ovisno o vremenskim uvjetima. Prije odlaska u hrvatske nacionalne parkove, preporuka je informirati se na službenim stranicama pojedinog nacionalnog parka o radnom vremenu, vremenskim uvjetima, rezervaciji ulaznica.
Želite li organizirani posjet, informacije ili vođeni obilazak, obratite se lokalnom turističkom vodiču.
Planirate obilazak hrvatskih nacionalnih parkova ovoga ljeta? Odlična ideja! Hrvatska je zemlja koja obiluje raznolikošću prirodne baštine što podrazumijeva i njezinu zaštitu. Zaštita prirode očituje se u očuvanju izvornosti, krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti. U Hrvatskoj se nalazi ukupno 410 zaštićenih područja razvrstanih u 9 kategorija zaštite. Najviša među njima jest strogi rezervat, a slijede nacionalni parkovi, posebni rezervati, parkovi prirode, regionalni parkovi, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume te spomenici parkovne arhitekture.
U Hrvatskoj postoji 8 nacionalnih parkova. To su Brijuni, Kornati, Mljet, Plitvička jezera, Krka, Risnjak, Sjeverni Velebit i Paklenica. Možemo ih podijeliti u otočne, planinske, i nacionalne parkove s posebnom krškom hidrografijom odnosno jezerima i slapovima.
Otočni nacionalni parkovi Hrvatske
Brijuni, posebnom poviješću i prirodom oblikovani! Brijunski arhipelag nalazi se u Istri, a sastoji se od 14 otoka i otočića, među kojima je najveći i najpoznatiji Veliki Brijun. Ovdje su poseban trag ostavili Rimljani, a mnogo stoljeća nakon i austrijski industrijalac Paul Kupelwieser.
Tijekom obilaska Brijuna zadivit će vas pejzažni parkovi, mediteranski vrt i mnoge autohtone i alohtone životinje kao što su boškarin, magarac, koze, vjeverice, jeleni lopatari, ljame, zebre, fazani, leptiri. Osim flore i faune, tu se nalaze još i ostaci rimskih vila i termi, bazilike sv. Marije iz 6. stoljeća te nekoliko izložbenih postava: Kopije fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera u crkvi sv. Germana, Josip Broz Tito na Brionima, Iz sjećanja starog Austrijanca te prirodoslovni postav. U Kući za brodice nalazi se postav o životu na Brijunima, kulturno-povijesnoj i prirodnoj baštini otočja, kao i o otočnom liječniku dr. Ottu Lenzu koji je na otoku živio i radio više od 30 godina.
Istražite Nacionalni park Brijuni panoramskom vožnjom turističkim vlakićem, biciklom, električnim automobilom ili šetnjom pješačko-poučnim stazama. Ronjenje, igranje golfa ili tenisa, plivanje u prekrasnom i čistom moru, kajak ture, samo su neke od dodatnih aktivnosti.
Na otoku postoji nekoliko restorana i hotela, stoga boravak možete produžiti, jer neiscrpna je priča i ljepota brijunskog otočja.
Nacionalni park Kornati pripada Šibensko-kninskoj županiji. Nalazi se na mjestu gdje se susreću zadarski i šibenski otoci, a broji 89 otoka, otočića i hridi. Najveći među njima je Kornat, površine 32,44 km².
Specifičnost Nacionalnog parka Kornati jest izrazita razvedenost obalne crte. Osim razvedenosti, zadivit će vas i strmci iznad mora, kristalno čisto more, suhozidi i špilje. Iako na otocima prevladava kamen, biljni i životinjski svijet je raznolik. Tako na Kornatima rastu, između ostalih, dubrovačka zečina, uskolisni trputac, mirta i crnika, orhideje, jadranska i ilirska perunika, a obitavaju ptice, leptiri, gušteri, kuna bjelica i druge životinje. U podmorju svoje stanište imaju brojni koralji i ribe.
Nacionalni park Kornati svoje je mjesto pronašao i u filmu Murina, koji je u 2021. godini osvojio Zlatnu kameru (Camera d’Or) u Cannesu.
Posjet Kornatima obično podrazumijeva izlet izletničkim brodom, koji se najčešće sastoji od vožnje do najvećeg otoka u arhipelagu, prolaska kroz Kornatski arhipelag, ručka te slobodnog vremena za plivanje u moru.
Unutar parka postoje i smještajni objekti, kao i restorani i konobe, a vrijeme ovdje možete iskoristiti i za dodatne aktivnosti: najam čamca, ronjenje i snorkeling, pješačenje i promatranje flore i faune.
Mljet, najzeleniji mediteranski otok, nalazi se u južnoj Dalmaciji i pripada dubrovačkoj skupini otoka. Zapadni dio otoka zaštićen je kao nacionalni park, a istočni dio kao rezervat prirodnih rijetkosti. Ljepota Mljeta očituje se u moru, jezerima, krškim jamama i špiljama, razvedenosti obale, klifovima, flori, fauni i kulturnoj baštini. Ovdje uspijevaju tipične mediteranske biljke: makija, crnika, planika, zelenika, veliki vrijes, mirta, rogač, divlje masline, lovor i mnoge druge.
Posebnost Nacionalnog parka Mljet jesu Veliko i Malo jezero koji su ujedno i najposjećeniji dio parka, a smatraju se svjetskim geološkim i oceanografskim fenomenom. Na Velikom jezeru nalazi se i otočić sv. Marije s crkvom i benediktinskim samostanom iz 12. stoljeća, a do kojega se može doći brodom. Volite li kulturnu baštinu, očarat će vas i ostaci rimske palače iz 5. stoljeća.
Mljet je idealna destinacija za šetnje, bicikliranje, planinarenje, plivanje te vožnju kanuom ili kajakom. Na otok se može doći redovnim trajektnim ili katamaranskim linijama iz Dubrovnika, Splita, s Pelješca, Hvara, Brača i Korčule.
Ugostiteljski i smještajni objekti u pravilu su otvoreni tijekom sezone.
Hrvatski nacionalni parkovi s jezerima i slapovima
Jedinstvena Plitvička jezera nalaze se u Lici, 140 km od glavnog grada Zagreba, 135 km od Zadra te 175 km od Rijeke. Lika je povijesno-geografska hrvatska regija u kojoj prevladava kontinentalna do planinska klima, a krase je brojne planine, rijeke i jezera. Najpoznatija su upravo Plitvička jezera koja se zbog svoje jedinstvenosti nalaze i na Popisu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je, najveći i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Šesnaest većih, i još bezbroj manjih jezera, slapovi, brojnost i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, očaravajući su! Sedra odnosno porozna stijena, najveća je vrijednost – ona stvara i oblikuje barijere, slapove i jezera. Uočite razliku između Donjih i Gornjih jezera, između vapnenca i dolomita, promotrite biljke, ptice, ribe! Osluškujte snagu i ljepotu vode! Osim klasičnog obilaska, unutar Parka moguće je i planinariti, veslati, biciklirati, skijati i sanjkati se. Želite li na Plitvicama provesti više od jednog dana, na raspolaganju vam je čitav niz smještajnih objekata – od hotela unutar samog parka, do pansiona, apartmana, kuća za odmor, klasičnih kampova te resorta s kućicama u krošnji i indijanskim šatorima u neposrednoj okolici.
Zbog izrazite osjetljivosti prirode koja tvori slapove i svu ljepotu parka, plivanje u jezerima nije dozvoljeno.
Nacionalni park Krka nalazi se u središnjoj Dalmaciji, u blizini grada Šibenika. Posebnosti ovog nacionalnog parka očituju se u brojnim slapovima, sedrenim barijerama, jezerima, krškom reljefu, špiljama, izvorištu rijeke Krke, bogatoj flori, fauni, kao i kulturnoj baštini. Među 7 veličanstvenih slapova, najpoznatiji su neobični Skradinski buk, bučni Bilušića buk te najviši, Manojlovački slap.
Tijekom obilaska primijetit ćete kako ovdje prevladavaju šaš, trska, crni jasen, medunac, bijeli i crni grab. Nacionalni park Krka prirodno je stanište i hrvatskog nacionalnog cvijeta – perunike (Iris Croatica). Ilirski klen, potočna pastrva, žabe, daždevnjaci, vidre, brojne ptice, među kojima i orao i sokol, samo su neke od brojnih životinja koje čine faunu ovog nacionalnog parka. Među kulturnom baštinom posebno se ističu vodenice u kojima se nekad mljelo žito, franjevački samostan i crkvica na otočiću Visovcu te rimski vojni logor Burnum.
Bicikliranje, šetnja poučnim stazama, obilasci špilja, vožnja brodićem do Visovca – aktivnosti su brojne, odaberite svoju najdražu!
Zbog izrazite osjetljivosti prirode koja tvori slapove i svu ljepotu parka, plivanje u jezerima nije dozvoljeno.
Planinski nacionalni parkovi Hrvatske
Risnjak je planina i nacionalni park u Gorskom kotaru (Primorsko-goranska županija), a koja je ime dobila po risu, životinji koja tu obitava. Osim risa, tu obitavaju i medvjed i vuk, ptice, gmazovi, kukci, leptiri i druge životinje. Specifičnost i ljepota ovog nacionalnog parka kriju se u bogatstvu šuma, izvoru rijeke Kupe te značajnim klimatskim razlikama na vrlo maloj udaljenosti. Naime, Risnjak se nalazi na 15 km zračne udaljenosti od mora. Ovdje se ističu šume bukve i jele, smreke, crnog graba i drugih te travnjaci, livade i kamenjari. Dolina rijeke Kupe naziva se i Dolinom leptira, a u mnoštvu njih, ističe se srebrnopisana sedefica (Nymphalidae Argynis Paphia).
Najpoznatiji vrhovi su Veliki Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m). Ukoliko ste odlučili provesti dan u prirodi, prijedlog je uspon na vrhove Veliki Risnjak i Snježnik, posjet izvoru rijeke Kupe ili hodanje poučnom stazom Leska. Do vrha Risnjaka, a ujedno i planinarskog doma, vodi 5 različitih planinarskih staza. U planinarskom domu na vrhu te u pansionu u podnožju, postoji mogućnost smještaja.
Neizostavna je i tradicija u selima i zaseocima parka, kao što je primjerice izrada šindre, ili pak druge aktivnosti poput promatranja divokoza, brdskog bicikliranja, programa šumske pedagogije.
Nacionalni park Sjeverni Velebit dio je Velebita, najduže hrvatske planine. 145 km planinskog masiva proteže se od prijevoja Vratnik iznad Senja do kanjona rijeke Zrmanje, a dijeli se na Sjeverni, Srednji, Južni te Jugoistočni Velebit. Čitava planina Velebit zaštićena je kao park prirode, a Sjeverni Velebit kao nacionalni park. Čari Sjevernog Velebita jesu netaknuta priroda, 30 planinarskih staza, vidikovci s pogledom na more, otoke i Liku, prožimanje mediteranske, kontinentalne i alpske klime, aktivnosti poput trekinga, hikinga i bicikliranja. Bogatstvo i raznolikost Sjevernog Velebita, neiscrpni su, stoga ako ste se odlučili na jednodnevni izlet u ovaj nacionalni park, preporuka je obići pješačko-planinarsku Premužićevu stazu. Duljina Premužićeve staze unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit iznosi 16 km. Osim ove staze, unutar parka ističu se i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi te Lukina jama dubine 1431 m.
Na najvišem vrhu Sjevernog Velebita, Velikom Zavižanu (1676 m), smještena je poznata meteorološka postaja. U Velebitskom botaničkom vrtu nalazi se oko 300 biljnih vrsta, među kojima velebitska degenija, hrvatska sibireja, krški runolist, velebitski klinčić i kitajbelov jaglac. Jeste li znali da se na kovanici od 50 lipa nalazi velebitska degenija?! U Kući Velebita u Krasnu kroz nekoliko je tematskih cjelina prikazana brojna i raznolika kulturna i prirodna baština planine. Planinska igraonica prostor je namijenjen edukaciji i interpretaciji, a istovremeno je i info-punkt samog parka.
Smještajni kapaciteti unutar samog nacionalnog parka su ograničeni. Postoji nekoliko planinarskih objekata i pastirskih stanova dok je klasični smještaj moguće pronaći u obližnjim naseljima Krasno, Sveti Juraj, Jablanac, Senj i Otočac.
Nacionalni park Paklenica smjestio se na obroncima Južnog Velebita, na području Zadarske i manjim dijelom Ličko-senjske županije. Kanjoni Male (12 km) i Velike Paklenice (14 km), urezani u Velebit, najimpresivniji su dio parka. Volite li penjanje, Paklenica je odličan izbor. Najvažniji je hrvatski penjački centar, a dodatna je prednost i blizina obale odnosno mora. Raduje li vas više rekreativno hodanje ili bicikliranje nego penjanje, planinarenje i osvajanje vrhova, odaberite jednu od poučnih staza.
Među 1000 zabilježenih biljnih vrsta, ističu se prozorski i hrvatski zvončić, tulipani i orhideje te 7 različitih šumskih zajednica u kojima obitavaju medvjedi, vukovi, jeleni, kune, vjeverice, suri orao, sivi sokol, jastreb, sove i mnoge druge životinje. Iznimno očuvane bukove šume Paklenice i Sjevernog Velebita uvrštene su na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Osim u prirodi, jedinstvenost ovog parka očituje se i u kulturnoj baštini: etnografska cjelina zaseoka Marasovići na ulazu u kanjon Velike Paklenice, Paklenički mlin, posjetiteljski centar Podzemni grad Paklenice te mirila.
Višednevni boravak unutar parka moguć je u Planinarskom domu, planinarskim skloništima, u kampu uz plažu, ili privatnim smještajnim objektima u obližnjem Starigradu.
Neki od hrvatskih nacionalnih parkova otvoreni su za posjetitelje tijekom cijele godine, a neki samo u određenim periodima, ovisno o vremenskim uvjetima. Prije odlaska u hrvatske nacionalne parkove, preporuka je informirati se na službenim stranicama pojedinog nacionalnog parka o radnom vremenu, vremenskim uvjetima, rezervaciji ulaznica.
Želite li organizirani posjet, informacije ili vođeni obilazak, obratite se lokalnom turističkom vodiču.
Croatian 
German 
English